Književni susreti „Duša u riječima” održani su u bjelopoljskom Centru za kulturu. Stvaralaštvo bošnjačkih pisaca iz Crne Gore predstavljeno je u okviru Dana bošnjačke kulture i ujedno su omaž Huseinu Bašiću, jednom od najznačajnijih bošnjačkih pisaca.
– Naši savremeni književnici, svojim jezikom i djelom i svojim ukupnim intelektualnim angažmanom, doprinose emancipaciji nacionalne svijesti Bošnjaka u Crnoj Gori. Međutim, njihovo stvaralaštvo svojom prepoznatljivošću dio je mozaika zajedničkog literarnog nasljeđa crnogorskog, južnoslovenskog i evropskog prostora – istakao je Mirsad Džudžević, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, koje je organizovalo ove susrete.
Član Organizacionog odbora Dana kulture Bošnjaka u Crnoj Gori Suljo Mustafić kaže da bošnjačka književnost, zajedno sa svojim piscima i jezikom svojim – bosanskim, u kojem živi, možda je više od ostalih na ovim prostorima, darovala drugima.
– Bošnjačka epska pjesma, 50-ih godina prošlog vijeka, slavom svojih kazivača poput Avda Međedovića ili Murata Kurtagića i svojom monumentalnošću, otkrila je svijetu cio epski prostor, do tada nepoznat izvanjcima – rekao je, između ostalog, u ime organizatora Mustafić.
U programu su učestvovali Safet Hadrović Vrbički, Rebeka Čilović, Enver Muratović, Mirsada Šabotić, Edin Smailović, Šejla Hot, Azra Glavatović, Sado Peričić i Kemal Musić. Akademik Zuvdija Hodžić je bio spriječen da učestvuje u programu, pa je njegov tekst o Huseinu Bašiću pročitala pjesnikinja Šejla Hoti.
Usmena proza Bošnjaka svjedoči o univerzalnim motivima transponovanim u milje patrijarhalne bošnjačke sredine, stvarajući lijepe, najčešće gnomske izraze, priče, čija je poenta najčešće formula mudrosti. Umijeće pripovijedanja čini da događaj gubi vremensku dimenziju i važnost – da je sama priča važnija od događaja.
– Savremena bošnjačka književnost, prozno i pjesničko stvaralaštvo, naslonjeno je na usmeno nasljeđe. Ona nastaje na istorijskoj podlozi, sa dubokim korijenima u narodnoj tradiciji i jeziku. Ali, ta književnost je natopljena i živom emocijom i sjenkom usuda bošnjačkog naroda. Međutim, ona nadrasta lokalne prostore, i bošnjačke, i crnogorske, i južnoslovenske – u dijalogu je sa univerzalnim temama i motivima, zajedničkim za svjetsku književnost i umjetnosti uopšte... Dakako, kroz djelo i autora, nosi i lični pečat jezika i stvaralačkog pregnuća, života, mašte i snova – kazao je, između ostalog, Mustafić.
M.N.
)){kind=small}
